srijeda, 8. travnja 2015.

11 razloga zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
BuzzFeedovih 11 razloga zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku

Velikom broju pohvalnih tekstova koji se gotovo svakodnevno pojavljuju u stranim medijima odnedavno možemo pridružiti i onaj BuzzFeedov koji je naveo 11 razloga zbog kojih istog trena treba posjetiti Hrvatsku.
Riječ je o tekstu autorice Lare Parker koja svoj tekst započinje riječima: "Hrvatska, smještena na Jadranskom moru, službeno je jedna od najljepših zemalja u Europi. Sa svojom jedinstvenom lokacijom i nevjerojatnom kulturnom i povijesnom baštinom... To je mjesto koje morate vidjeti".
Stoga, pogledajte što je toliko oduševilo autoricu.
1. Tirkizno more
 Tirkizno moreBuzzFeedovih 11 razloga zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Hrvatska je obala apsolutno zapanjujuća. Ne nedostaje im plaža koje će vam oduzeti dah, a voda je kristalno čista i tirkizno plava. Uz sve to, Hrvatska ima tisuće otoka i otočića.
2. Povijest
Povijest jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Nekoliko lokacija otkrivenih još u kamenom dobu rasprostranjeno je diljem zemlje, baš kao i brojne pećine u kojima se nalaze rukom izrađeni predmeti ljudi koji su tamo živjeli prije mnogo stoljeća. Većina gradova ima povijesne jezgre koje krasi tipična hrvatska arhitektura.
3. Hrana
Hrana jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Hrvatska kuhinja kombinacija je klasičnih mediteranskih i talijanskih okusa, a Hrvatska je poznata i po besprijekornom izboru vina. Klima je savršena za vinograde zbog čega ih je mnogo.
4. Kultura
Kultura jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Hrvatska je moderna zemlja s modernim obilježjima, no, Hrvatska je prigrlila opuštenost. Možete iskusiti najbolje od oba svijeta, brzi tempo gradova i opuštenost gradova na obali.
5. Klima
Klima jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Hrvatska ima mediteransku klimu što podrazumijeva blage zime i prekrasno proljetno i ljetno razdoblje. Godišnje imaju 2600 sunčanih sati što Hrvatsku čini jednom od najsunčanijih regija na Mediteranu.
6. Priroda
Priroda jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Prekrasno Jadransko more, spektakularne plaže i planine posjetiteljima daju mnoštvo prizora kojima se mogu diviti. Naravno, Hrvatska je dom Plitvičkih jezera koja su savršen primjer prirodnih ljepota.
7. Plovidba
Plovidba jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Hrvatsku je najbolje upoznati brodom. Možete iznajmiti brod na jedan dan i istražiti gradove na obali. Plovidba je omiljena i uobičajena zanimacija Hrvata.
8. Cijena
Cijena plaze jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Njihove su cijene iznenađujuće prihvatljive, posebno ako ih usporedimo s obližnjim europskim zemljama. U Hrvatskoj je uobičajeno turistima ponuditi razumne cijene. Možete uživati u jelu u predivnim restoranima uz more za samo desetak eura.
9. Nudisti
Nudisti jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Hrvatska je prva zemlja u Europi koja je donijela ideju komercijalnih nudističkih ljetovališta. Više od milijun nudista svake godine sjati se u Hrvatskoj.
10. Svjetionici
Svjetionici jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku
Hrvatska ima nekoliko svjetionika razbacanih diljem zemlje. Mnogi se od njih mogu pronaći na napuštenim obalama ili malim otocima na otvorenom moru. Posjet svjetionicima odličan je način da iskusite povijest zemlje.
11. Zalasci sunca
Zalasci sunca jadransko more zašto istog trena treba posjetiti Hrvatsku

Smatrajte nas zaljubljenima.

Jadransko more


Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.
Više od polovine ukupne površine Hrvatske pripada moru - toplom, čistom, modrom i sunčanom. Siloviti vjetrovi, veliki valovi i jake struje su rijetki, a velikih plimnih razlika nema. Podmorje je raznoliko u reljefu, hridinasto i pješčano, raznovrsno i raznobojno u flori i fauni. Najpliće je more oko istarske obale (do 50 m), oko otoka Palagruže se produbljuje do 250 m. Na jugu je znatno dublje, do 1300 m oko otoka Jabuke. Stotine vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjaka obitavaju u obalnom i pučinskom moru. Bočata voda u području obalnih vrulja i riječnih ušća obiluje ciplima i jeguljama.
Špiljski nalazi hvarske kulture otkrivaju poznavanje brodova 3500 godina prije Krista. Na vesla i jedra plovile su ilirske ratne liburne, starohrvatske sagene i kondure po jadranu i širom Sredozemlja. Hrvati su vrsni brodograditelji i pomorci od davnih vremena; jedrenjacima su plovili preko oceana i istraživali Novi svijet. I danas grade brodove - od klasičnih drvenih jahti do supertankera koji plove svim morima svijeta. Tradicionalni leuti i gajete (brodice s jednim jarbolom) i danas služe ribarskim obiteljima. Obrok ribara i mornara tradicionalno čine ribe i plodovi mora začinjeni djevičanskim maslinovim uljem.


Dubine:
Najpliće je more u Istri. Ondje dubina mora nikada ne prelazi 50 metara. Od Pule se morsko dno blago spušta te čini dugu i usku dolinu koja se od Žirja pruža prema Italiji i zove se Jabučka kotlina. Najveća dubina u njoj je oko 240 metara. Od Jabučke se kotline morsko dno podiže do Palagruškog grebena gdje je najveća dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spušta prema Južnojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara.
 ljetovanje u hrvatskoj, vacatino croatia, apartmani na moru, apartmani
Morsko dno:
Pojava podzemnoga reljefa posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je process spor, no stalan.
apartmanija, ljetovanje u hrvatskoj, vacatino croatia, apartmani na moru, apartmani
Morske struje:
Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju. Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora.
 apartmanija, ljetovanje u hrvatskoj, vacatino croatia, apartmani na moru, apartmani
Morske mijene:
Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je u sjevernome dijelu ona nesto veća, tako da u Istri i Tršćanskom zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može poprilično narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana. Morske su mjene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne.
 ubytovani chorvatsko, apartmen, apartment, chorvatska
Temperatura mora:
Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C; Ona rijetko moze pasti i niže. U proljeće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora dosežu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Na Jadranu se termokline, tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati. Termokline su najočitije tijekom ljeta. Zimi počinju izotermalni procesi, tj. izjednačavanje temperature u vodenom stupu Ljeti prvu termoklinu zapažamo na dubini od 3-5 m, iduću na oko 12 m, a sljedeću na 18 m, dok su na dubini višoj od 30 metara temperature uglavnom konstantne tijekom cijele godine.
 Croazia viaggi, croazia vacnza, croazia, apprtmenti
Slanost mora:
Ukupna količina soli dobivene iz kilograma morske vode naziva se slanost mora i obično se izražava u gramima ili promilima. Slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli dobije se i 1 kg vode. U sjevernom je dijelu slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad.

Klima:
Mediteranska klima s vrućim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim zimama. Prosječna temperatura u primorju zimi 5 do 10 stupnjeva C, a ljeti 26 do 30 stupnjeva C. Temperatura mora između 12 stupnjeva C u veljači i 25 stupnjeva C u kolovozu.

Valovi na Jadranu:
Valovi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra. Što je veći doseg, tj. površina po kojoj vjetar puše, to će veći valovi nastati. Njihova jačina ovisi o obliku obale i njezinoj izloženosti. Na taj se način dobiva miješanje površinskog sloja vode s onim iz dubine te interakcija između atmosfere i mora. Razlikujemo brijeg i dolinu vala. Duljina vala udaljenost je između dvije doline vala. Visine jadranskih valova uglavnom se kreću između 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.

Vjetrovi:
Osnovni vjetrovi na Jadranskom moru su bura, maestral i jugo.
Obavijesti o vremenu:
Obalne radio postaje emitiraju dnevno podatke o vremenu i vremenske prognoze za slijedeća 24 h na hrvatskom i engleskom jeziku: Radio Rijeka UKW kanal 24: 05,35 h, 14,35 h, 19,35 h Radio Split UKW kanali 07, 21, 23, 81: 05,45 h, 12,45 h, 19,45 h Radio Dubrovnik UKW kanali 07, 04: 06,25 h, 13,20 h, 21,20 h
Stalne vremenske prognoze na VHF
- odašiljačima: Vremenske prognoze na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku za područje hrvatskih obalnih voda emitiraju se neprekidno svakih 10 minuta, a aktualiziraju u 07,00 h, 13,00 h i 19,00 h (mjesno vrijeme). Sadrže pregled situacije, kratku prognozu za slijedeća 24 sata i podatke o tlaku zraka.
Emitiranje je na:
VHF-kanalu 73 za sjeverni Jadran / zapadna obala Istre VHF-kanalu 69 za sjeverni Jadran / istočni dio VHF-kanalu 67 za srednji Jadran / istočni dio VHF-kanalu 73 za jućni Jadran / istočni dio

Hrvatska Kuhinja

hrvatska kuhinja

Posjetite restorane u Hrvatskoj!

tartufiUz hotele koji nude boravak, uključujući polupansion i puni pansion, u svim gradovima, turističkim mjestima, uz glavne ceste nalaze se restorani, gostionice, taverne, konobe, pizzerije, restorani brze hrane, ali su za gurmane najzanimljiviji restorani i gostionice s domaćom «hrvatskom kuhinjom».

Što pojesti?

PršutOsim standardne europske kuhinje, Hrvatska nudi svoja najpopularnija domaća jela i specijalitete: od hladnih jela tu su glasoviti dalmatinski ili istarski pršut, paški ili lički sir, ovčji sir, slavonski kulen, znamenite samoborske ili zagorske češnjovke, svježi sir s vrhnjem… Glavna jela nude se ovisno o podneblju u kojem se nalazite. U Dalmaciji, Primorju, na otocima ili u Istri glavna su jela od ribe i «plodova mora», a od mesa, pašticada ili kuhana janjetina.

Što piti?

VinoUzgoj vinove loze i proizvodnja pitkih i biranih vina višestoljetna je tradicija hrvatskih vinogradara – i u kontinentalnom dijelu Hrvatske i u Primorju i Dalmaciji. Poznate sorte hrvatskih vina uz jadransku obalu i na otocima su crna vina – teran, merlot, kabernet, opolo, plavac, dingač, postup i bijela – malvazija, pošip, pinot, kujundžuša, žlahtina, muškat… U kontinentalnom dijelu – rizling, graševina, burgundac, traminac… Od žestokih pića poznate su rakije – šljivovica, travarica, lozovača, a od desertnih pića prošek i maraschino.

Tradicionalna jela za razne prigode

sir    pečeno meso pod pekom    palačinke
Mnoge hrvatske tradicionalne svečanosti izravno su povezane s hranom, bez obzira na to odnose li se na vjeru (mahom katolički blagdani: Božić, Uskrs, hodočašće, proslave dana mjesnih svetaca zaštitnika) ili na značajne trenutke u životu pojedinca (krštenje, vjenčanje, rođendan itd.). Neke su svečanosti javnog karaktera, poput dionizijskog dana sv. Martina koji se slavi na imanjima, u vinskim podrumima i restoranima, dok se druge obilježavaju isključivo u obitelji (vjenčanja, krštenja, Božić, Nova godina, Uskrs itd.).
Svaki blagdan karakterizira jedno jelo. Gulaš od svinjetine i krumpira jede se na hodočašćima i sajmovima, bakalar se priprema na Badnjak i Veliki petak, svinjetina se jede na Novu godinu, krafne su neodvojivo povezane s karnevalskim priredbama, a na jugu pripremaju sličan kolač, kroštule. Šunka i kuhana jaja sa zelenim povrćem poslužuju se za Uskrs, a desert su tradicionalni kolači (recimo pinca). Kulen u doba žetve, guska na dan sv. Martina, dok se pura i druga perad te sarma poslužuju na Božić. Na vjenčanjima poslužuje se niz jela s kolačima i keksima, kao što su breskvice, medvjeđe šape, paprenjaci, fritule. Mnogima su u svakoj prilici omiljena jela janjetina i odojak s ražnja, riba na gradele, lignje na različite načine, meso s roštilja: ražnjići, ćevapčići i miješano meso, pršut i ovčji sir, dimljena šunka i svježi sir s kiselim vrhnjem, riblji paprikaš, teletina...

Primorska kuhinja: Istra i Kvarner

Istarski pršut    Istarsko pečeno meso    Istarska
Razne vrste sireva i hladnih jela istarski su specijalitet. Istarska i Kvarnerska kuhinja predstavlja posebnu vrstu hrvatske kuhinje: to je spoj kontinentalnoga i mediteranskog. Ove regije bogate su iznimnom ribom i morskim plodovima. Najvrednije vrste koje se mogu naći na sjevernom Jadranu su škampi, lignje i školjke iz Limskog kanala. Nakon izvrsnoga pršuta sa sirom i maslinama, mnogi tradicionalni vinski podrumi nude riblju juhu, riblji gulaš, škampe na buzaru, bijeli i crni rižot s plodovima mora kao i ostala jela tipična za središnji dio istarskoga poluotoka - tradicionalnu vinsku "supicu", varivo nalik na talijanski minestrone ("maništra", "manestra" ili "menestra") te jela s tjesteninom i mesom pripremljena uz dodatak slavnih tartufa koji se uzgajaju u ovome kraju. Riječ je o veoma cijenjenoj samonikloj vrsti gljiva koju nalaze posebno istrenirani psi i svinje. Smatra se da te gljive imaju afrodizijačka svojstva. Iznimna istarska vina uključuju Malvaziju iz Buja, Porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot kao i Teran iz Buzeta, Vrbničku žlahtinu, pjenušac Bakarsku vodicu itd. Dobri se restorani mogu naći diljem Istre, a pogotovo na Opatijskoj, Crikveničkoj, Rovinjskoj i Porečkoj rivijeri kao i u unutrašnjosti te na otocima.

Primorska kuhinja: Dalmacija

Riba     dalmatinska rajčica     dalmatinska riba
Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od drevnih vremena čija današnja imena sorti to otkrivaju (Grk : s otoka Korčule; Prcs otoka Hvara). Čuvena vina uključuju Dingač i Pošip s poluotoka Pelješca; Babić iz Primoštena; Vugava i Plančić s otoka Hvara... te Pošip i Grks Korčule; Marastina s Lastova; Malvazija iz Dubrovnika, itd., i također Prošek (slatko desertno vino), veoma jaku lozu i travarice i likere (Maraskino, Vlahov).
Iako, čak i danas, svako područje spravlja određena jela na svoj, jedinstveni način, dalmatinska kuhinja predstavlja zaseban svijet čije su značajke tek nedavno otkrivene, kao što je kuhinja otoka Hvara, Korčule, Brača ( vitalac, jelo spravljeno od janjećih iznutrica umotanih u crijevo te pečeno na gradelama), Vis (sardine na gradelama, kao u vrijeme starih Grka; pita sa sardinama s Komiže i Visa, jelo slično današnjoj modernoj pizzi).
Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampe, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto. Od jela od mesa, pršut je nedvojbeno bez rivala - svinjski but dimljen i sušen na buri (iz Drniša), serviran sa suhim, uglavnom kozjim sirom (poznati sirevi su oni s Paga i iz Dubrovnika) i slanim zelenim i crnim maslinama, kaparama i lučicama.
anjetinja je također veoma cijenjena, osobito kuhana ili pečena na otvorenoj vatri (Franjevačka begovica s Visovca, ili lopiz s otoka Iža); također, sušena ovčetina (kaštradina), rozbif, Dalmatinski gulaš (pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani. Kuhano povrće je također omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), često je mješavina uzgojenog i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili serviranog s mesom (manestra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi loze). Područja s izobiljem svježe vode poznata su po žabama, jeguljama i riječnim rakovima (dolina Neretve, Trilj i sliv Cetine). Tipični Dalmatinski deserti osvajaju srca svojom jednostavnošću. Najuobičajeniji sastojci uključuju mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja, ravioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci s otoka Hvar - rožata.

Kontinentalna kuhinja: Gorski Kotar i Lika

čajnik    pita    vinski podrum
Kuhinja Gorskog Kotara i Like odražava životne navike života na planinama, među šumama i pašnjacima, gdje su ljeta kratka, a zime hladne što ograničava raznovrsnost ponude hrane. Ova se kuhinja odlikuje jednostavnošću (kuhanje i pečenje na otvorenoj vatri) kao što je slučaj i s regijama bližim moru (Dalmatinska Zagora i središnja Istra), no svakodnevna jela uglavnom sadrže kontinentalne proizvode - pura (ili palenta) - kuhani kukuruz, kuhani krumpiri ili polovice krumpira pečene zajedno s njihovom ljuskom, kiseli kupus, grah, kozje i kravlje mlijeko te izvrsni sirevi (fermentirani sir zvani basa, i dimljeni sir), meso, janjetina, ovčetina, svinjetina te divljač. Ovo je područje također bogato gljivama i samoniklim biljem, a poznato je i to izvrsnim jakim rakijama šljivovicama te rakijama od šumskog voća ili onima miješanima s medom. Lička se kuhinja susreće i u području Plitvičkih jezera, a s privatnih štandova uz cestu može se kupiti izvrstan domaći sir.

Kontinentalna kuhinja: Sjeverna Hrvatska

pita    vinski podrum    sir
Kuhinja sjeverozapadne Hrvatske okarakterizirana je mnogim jednostavnim, ukusnim jelima. Kruh se uglavnom peče od kukuruza, ječma ili mješavina oba ova sastojka, a kolači su kakvoćom često veoma slični kruhu (kukuružnjača - od kukuruza; periača, zelevanka, buhtli, krafne, orahnjača i makovnjača). Obilje je jela od tjestenine, mliječnih proizvoda (uglavnom od kravljeg mlijeka), kao i mnogo povrća (grah, krumpiri, kupus, itd.), često pomiješanog s mesom u juhu (tikvice, krastavci, mahune, grah, ljeti i grašak, i grah s kiselim zeljem zimi, grah s ječmom) i salata (svježi krastavci s kiselim vrhnjem i češnjakom, zelena salata, salata od rajčica, paprike i luka). Ovdje se zimnica još uvijek pripravlja na tradicionalni način (kiseli kupus, krastavci kuhani u octu, kisele paprike, cikla, kao i slatka jela - džem od šljiva, džem od šipka, flaširano voće, itd.).
Kao što se kuhinja na jugu razlikuje od otoka do otoka, tako i u ovom dijelu zemlje, jela se razlikuju od područja do područja. U Međimurju se mora kušati pura sa slaninom ili krvavicama, kao i razni prilozi od zapečenog graha i krumpira, jako začinjenih, do dimljenog ili sušenog kravljeg sira, u Podravini poznatog kao prge. Purica s mlincima (kuhana tjestenina), štrudli različitih vrsta, kao i bućnica s makom, jela su koja su se proširila od Zagorja na cijelu Hrvatsku. Teško je pronaći ukusniju gusku i patku od onih iz Turopolja, ili pečenog šarana (krapec na procep) od onog u Moslavini i Posavini. Banovina je postala poznata po zimskoj salami (Gavrilović salama). Krvavice, češnjovke i druge posebne kobasice za jela s kiselim kupusom, kuhana svinjska nogica s krumpir salatom ili salatom od graha s lukom, omiljena su jela gotovo svugdje.
Samobor, gradić pored Zagreba, je idealno mjesto za gastronomski izlet. Njegovi slikoviti restorani poslužuju Samoborski odrezak, Samoborski šodo, salame i kotlovinu - vinski i krumpir gulaš - hermet (slatko vino) i senfove koji se ovdje spravljaju već gotovo dvije stotine godina. Kuhinja Varaždina, i posebice Zagreba, predstavlja urbanu, velegradsku kuhinju, usko povezanu s poznatijom kuhinjom iz Venecije. Naravno, Zagreb također ima svoj odrezak (pohani teleći odrezak punjen sirom), i također se poslužuju razna pečenja (govedina, svinjetina i perad) s krumpirima, povrćem i hrenom, kao i razni gulaši (vinski gulaš, tripice sa slaninom, plućica na kiselo), pečeno meso, tjestenina… Ukusna slatka jela nastavljaju tradiciju staru stotinama godina - tradiciju pekarice s Griča i biskupskih slastičara, otkrivajući Hrvatske deserte u svojoj cjelovitosti (Hrvatske palačinke, Zagorski štrudli, štrudla sa sirom ili jabukama, bućnica, razni kolači, sladoledi).
Moderna kuhinja Zagreba je međunarodna i veoma zastupljena najukusnijom talijanskom kuhinjom. Sljedeća vina iz ovog područja je poželjno kušati: Portugizac s Plješivice i iz Jastrebarskog, Rajnski Rizling, Chardonnay iz Strigovana, Muškat Otonel, pjenušava vina, kao i vina iz podruma u Božjakovini, Pinot Blanc iz Svetog Ivana Zeline, Moslovina Škrlet iz Volodera, kao i mnoga druga vina, ali i tradicionalno piće gvirc, koje se ispija dok se jedu paprenjaci.

Kontinentalna kuhinja: Slavonija i Baranja

Gulaš    svinjetina    orahnjača
Bogate i plodne Slavonija i Baranja čine hrvatsku košaru za kruh, pa se tako bijeli kruh, pite i mnogi drugi kolači s orasima, makom ili džemom od šljiva, peku ovdje još od drevnih vremena i to od najboljeg tijesta zelene pšenice. Tjestenina, krumpir, grah, jela od mlječnih proizvoda i jela sa slaninom (domaći sir i vrhnje, sušeni sir) te jela od peradi i svinjetine također se spravljaju ovdje. Ovakva jela nekad su se spravljala kako bi se dobila energija za teški fizički rad, ali danas se smatra da se za njihovo spravljanje potroši previše vremena i truda. U ovim područjima ljuti gulaš (goveđi, od divljači), regos (nekoliko vrsta mesa i tjestenina), fiš-paprikaš (s različitom ribom: šaran, štuka, itd.) su veoma tipični. Dimljena i sušena svinjska šunka, kobasice, kao i kulen također su veoma omiljeni, osobito kad se poslužuju kao delikatesa uz domaći sir, papriku, rajčicu i mladi luk ili kiselo povrće (turšija).
Šljivovica koja se pravi u ovim područjima veoma je blaga, a vina, kao što su Kutjevačka Graševina i Kutjevački Chardonnay, Enjingijev Rajnski Rizling, i također Graševine Krauthekera i Zdjelarevića, Iločki Traminac, Pinot Blanc iz Pajzoša i Endentski Rizling iz Belja veoma su cijenjena u cijelome svijetu. Vina iz podruma Đakovačke Biskupije, poznatoj po proizvodnji vina koja se koriste u liturgijama, također su veoma poznata.

Dobrodošli u Hrvatsku!

Pozivamo Vas da uživate u otkrivanju ljepota Hrvatske, njezine klime, božanstveno plavog mora, predivnih plaža i mnogih nezaboravnih lokacija.
Na ovoj Internet stranici pogledajte kako Vam možemo pomoći da rezervirate nezaboravni godišnji odmor. Dopustite da Vam pokažemo mnoga blaga koja ova zemlja nudi; turistička i prirodna čuda, kulturne i povijesne atrakcije, odličnu gastronomiju, te povrh svega topli i ugodni ljudi.
Uživajte u ovoj prekrasnoj zemlji!

OPĆE INFORMACIJE


Položaji


Hrvatska je jadranska srednjoeuropska zemlja. Smještena je između Slovenije na zapadu, Mađarske na sjeveru, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine na istoku, dok ju Jadransko more dijeli od susjedne Italije. Ovakav povoljni geografski položaj, te dobra prometna povezanost, olakšat će Vam dolazak do njezinih mnogobrojnih destinacija, te prekasnih plaža kristalno plavog i čistog Jadranskog mora.

Površina


Hrvatska država ima površinu kopna od 56.538 km2, a obalnog mora oko 31.900 km2. Hrvatski je Jadran najbliže toplo more za mnoge Europljane, te je ujedno i jedno od najljepših. Morska obala, uključivši otoke, duga je 5.700 km i jedna je od najrazvedenijih obala Sredozemlja, te sa svojih 1.185 otoka, otočića i hridi s pravom brani svoj naziv zemlje tisuću otoka. Najveći otoci su Krk i Cres.

Stanovništvo


U Hrvatskoj prema zadnjem popisu živi 4.437.460 stanovnika. Većina stanovnika su Hrvati, dok najbrojnije manjine čine Srbi, Bošnjaci, Albanci, Slovenci, Mađari, Talijani i Česi.

Državno uređenje


Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad


Glavni grad je Zagreb sa 779.145 stanovnika – gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte Hrvatske.

Klima

U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone. U unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana i temperaturom mora koja u ljetnim mjesecima ne pada ispod 20 °C. Ovakva ugodna klima pogoduje cjelodnevnom uživanju u blagodatima jadranske obale. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Novac

Službena valuta u Hrvatskoj je Kuna (1 kuna = 100 lipa). Strana valuta mijenja se u bankama, ovlaštenim mjenjačnicama, poštanskim uredima, u većini turističkih agencija, te na recepcijama hotela i kampova.

Kreditne kartice


U Hrvatskoj se najviše koriste kartice: Eurocard/Mastercard, Visa, American Express i Diners. Prihvaćene su u gotovo svim hotelima, marinama, restoranima i trgovinama, bankomatima te trgovačkim centrima.


Jeste li znali...


  • 1906. godine Hrvat po imenu S. Eduard Penkala izumio je i patentirao prvo pero i prvo nalivpero.
  • Riječ kravata je hrvatski izum, kada je jedan Hrvat u 17. stoljeću običavao staviti oko vrata komad robe kao modni detalj.
  • Na četiri lokaliteta Velog Brijuna pronađeno je više od 200 otisaka stopala dinosaura, strašnih gmazova koji su Zemljom vladali u razdoblju mezozoika.
  • Oko pulske Arene svezan je čvor najveće kravate na svijetu. Naime, duga je 808 metara, a najveća širina donjeg dijela kravate je 25 metara.
  • UNESCO i Hrvatska vlada proglasili su 2006-u godinom Nikole Tesle. Tesla je 1882. otkrio načelo okretnog magnetskog polja. Ovim svojim genijalnim otkrićem Tesla je omogučio izradu prvih elektromotora izmjenične struje.
  • Naša olimpijka Janica Kostelić ušla je u povijest mnogobrojnim pobjedama, i postala najuspješnija skijašica u povijesti olimpijskih igara.
  • Hrvatski otoci skrivali su izgubljeni svijet živih fosila. U jamama Hvara i Korčule otkriveni su novi rodovi planktonskih račića, preživjelih primjeraka davno izumrlih vrsta.
  • Hrvatska je domovina zaštićenih i endemičnih biljnih vrsta. Jedna od njih je runolist koji je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode od 1952. godine, te Velebitska degenija, ugrožena, rijetka i endemična vrsta, zaštićena od 1964. godine.
  • Ivan Meštrović je najpoznatiji i najslavniji hrvatski kipar, te jedan od najvećih suvremenih svjetskih umjetnika. Zanimljivo je da je 1947. godine u muzeju Metropolitan u New Yorku organizirana njegova samostalna izložba kao prvom živom umjetniku.