Jadransko more
Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji
pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od
Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i
hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko
1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim
brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom
svijetu.
Više od polovine ukupne površine Hrvatske pripada moru - toplom, čistom, modrom i sunčanom. Siloviti vjetrovi, veliki valovi i jake struje su rijetki, a velikih plimnih razlika nema. Podmorje je raznoliko u reljefu, hridinasto i pješčano, raznovrsno i raznobojno u flori i fauni. Najpliće je more oko istarske obale (do 50 m), oko otoka Palagruže se produbljuje do 250 m. Na jugu je znatno dublje, do 1300 m oko otoka Jabuke. Stotine vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjaka obitavaju u obalnom i pučinskom moru. Bočata voda u području obalnih vrulja i riječnih ušća obiluje ciplima i jeguljama.
Špiljski nalazi hvarske kulture otkrivaju poznavanje brodova 3500 godina prije Krista. Na vesla i jedra plovile su ilirske ratne liburne, starohrvatske sagene i kondure po jadranu i širom Sredozemlja. Hrvati su vrsni brodograditelji i pomorci od davnih vremena; jedrenjacima su plovili preko oceana i istraživali Novi svijet. I danas grade brodove - od klasičnih drvenih jahti do supertankera koji plove svim morima svijeta. Tradicionalni leuti i gajete (brodice s jednim jarbolom) i danas služe ribarskim obiteljima. Obrok ribara i mornara tradicionalno čine ribe i plodovi mora začinjeni djevičanskim maslinovim uljem.
Dubine:
Najpliće je more u Istri. Ondje dubina mora nikada ne prelazi 50 metara. Od Pule se morsko dno blago spušta te čini dugu i usku dolinu koja se od Žirja pruža prema Italiji i zove se Jabučka kotlina. Najveća dubina u njoj je oko 240 metara. Od Jabučke se kotline morsko dno podiže do Palagruškog grebena gdje je najveća dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spušta prema Južnojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara.
Morsko dno:
Pojava podzemnoga reljefa posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je process spor, no stalan.
Morske struje:
Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju. Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora.
Morske mijene:
Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je u sjevernome dijelu ona nesto veća, tako da u Istri i Tršćanskom zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može poprilično narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana. Morske su mjene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne.
Temperatura mora:
Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C; Ona rijetko moze pasti i niže. U proljeće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora dosežu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Na Jadranu se termokline, tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati. Termokline su najočitije tijekom ljeta. Zimi počinju izotermalni procesi, tj. izjednačavanje temperature u vodenom stupu Ljeti prvu termoklinu zapažamo na dubini od 3-5 m, iduću na oko 12 m, a sljedeću na 18 m, dok su na dubini višoj od 30 metara temperature uglavnom konstantne tijekom cijele godine.
Slanost mora:
Ukupna količina soli dobivene iz kilograma morske vode naziva se slanost mora i obično se izražava u gramima ili promilima. Slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli dobije se i 1 kg vode. U sjevernom je dijelu slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad.
Klima:
Mediteranska klima s vrućim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim zimama. Prosječna temperatura u primorju zimi 5 do 10 stupnjeva C, a ljeti 26 do 30 stupnjeva C. Temperatura mora između 12 stupnjeva C u veljači i 25 stupnjeva C u kolovozu.
Valovi na Jadranu:
Valovi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra. Što je veći doseg, tj. površina po kojoj vjetar puše, to će veći valovi nastati. Njihova jačina ovisi o obliku obale i njezinoj izloženosti. Na taj se način dobiva miješanje površinskog sloja vode s onim iz dubine te interakcija između atmosfere i mora. Razlikujemo brijeg i dolinu vala. Duljina vala udaljenost je između dvije doline vala. Visine jadranskih valova uglavnom se kreću između 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.
Vjetrovi:
Osnovni vjetrovi na Jadranskom moru su bura, maestral i jugo.
Obavijesti o vremenu:
Obalne radio postaje emitiraju dnevno podatke o vremenu i vremenske prognoze za slijedeća 24 h na hrvatskom i engleskom jeziku: Radio Rijeka UKW kanal 24: 05,35 h, 14,35 h, 19,35 h Radio Split UKW kanali 07, 21, 23, 81: 05,45 h, 12,45 h, 19,45 h Radio Dubrovnik UKW kanali 07, 04: 06,25 h, 13,20 h, 21,20 h
Stalne vremenske prognoze na VHF
- odašiljačima: Vremenske prognoze na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku za područje hrvatskih obalnih voda emitiraju se neprekidno svakih 10 minuta, a aktualiziraju u 07,00 h, 13,00 h i 19,00 h (mjesno vrijeme). Sadrže pregled situacije, kratku prognozu za slijedeća 24 sata i podatke o tlaku zraka.
Emitiranje je na:
VHF-kanalu 73 za sjeverni Jadran / zapadna obala Istre VHF-kanalu 69 za sjeverni Jadran / istočni dio VHF-kanalu 67 za srednji Jadran / istočni dio VHF-kanalu 73 za jućni Jadran / istočni dio
Više od polovine ukupne površine Hrvatske pripada moru - toplom, čistom, modrom i sunčanom. Siloviti vjetrovi, veliki valovi i jake struje su rijetki, a velikih plimnih razlika nema. Podmorje je raznoliko u reljefu, hridinasto i pješčano, raznovrsno i raznobojno u flori i fauni. Najpliće je more oko istarske obale (do 50 m), oko otoka Palagruže se produbljuje do 250 m. Na jugu je znatno dublje, do 1300 m oko otoka Jabuke. Stotine vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjaka obitavaju u obalnom i pučinskom moru. Bočata voda u području obalnih vrulja i riječnih ušća obiluje ciplima i jeguljama.
Špiljski nalazi hvarske kulture otkrivaju poznavanje brodova 3500 godina prije Krista. Na vesla i jedra plovile su ilirske ratne liburne, starohrvatske sagene i kondure po jadranu i širom Sredozemlja. Hrvati su vrsni brodograditelji i pomorci od davnih vremena; jedrenjacima su plovili preko oceana i istraživali Novi svijet. I danas grade brodove - od klasičnih drvenih jahti do supertankera koji plove svim morima svijeta. Tradicionalni leuti i gajete (brodice s jednim jarbolom) i danas služe ribarskim obiteljima. Obrok ribara i mornara tradicionalno čine ribe i plodovi mora začinjeni djevičanskim maslinovim uljem.
Dubine:
Najpliće je more u Istri. Ondje dubina mora nikada ne prelazi 50 metara. Od Pule se morsko dno blago spušta te čini dugu i usku dolinu koja se od Žirja pruža prema Italiji i zove se Jabučka kotlina. Najveća dubina u njoj je oko 240 metara. Od Jabučke se kotline morsko dno podiže do Palagruškog grebena gdje je najveća dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spušta prema Južnojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara.
Morsko dno:
Pojava podzemnoga reljefa posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je process spor, no stalan.
Morske struje:
Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju. Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora.
Morske mijene:
Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je u sjevernome dijelu ona nesto veća, tako da u Istri i Tršćanskom zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može poprilično narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana. Morske su mjene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne.
Temperatura mora:
Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C; Ona rijetko moze pasti i niže. U proljeće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora dosežu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Na Jadranu se termokline, tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati. Termokline su najočitije tijekom ljeta. Zimi počinju izotermalni procesi, tj. izjednačavanje temperature u vodenom stupu Ljeti prvu termoklinu zapažamo na dubini od 3-5 m, iduću na oko 12 m, a sljedeću na 18 m, dok su na dubini višoj od 30 metara temperature uglavnom konstantne tijekom cijele godine.
Slanost mora:
Ukupna količina soli dobivene iz kilograma morske vode naziva se slanost mora i obično se izražava u gramima ili promilima. Slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli dobije se i 1 kg vode. U sjevernom je dijelu slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad.
Klima:
Mediteranska klima s vrućim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim zimama. Prosječna temperatura u primorju zimi 5 do 10 stupnjeva C, a ljeti 26 do 30 stupnjeva C. Temperatura mora između 12 stupnjeva C u veljači i 25 stupnjeva C u kolovozu.
Valovi na Jadranu:
Valovi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra. Što je veći doseg, tj. površina po kojoj vjetar puše, to će veći valovi nastati. Njihova jačina ovisi o obliku obale i njezinoj izloženosti. Na taj se način dobiva miješanje površinskog sloja vode s onim iz dubine te interakcija između atmosfere i mora. Razlikujemo brijeg i dolinu vala. Duljina vala udaljenost je između dvije doline vala. Visine jadranskih valova uglavnom se kreću između 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.
Vjetrovi:
Osnovni vjetrovi na Jadranskom moru su bura, maestral i jugo.
Obavijesti o vremenu:
Obalne radio postaje emitiraju dnevno podatke o vremenu i vremenske prognoze za slijedeća 24 h na hrvatskom i engleskom jeziku: Radio Rijeka UKW kanal 24: 05,35 h, 14,35 h, 19,35 h Radio Split UKW kanali 07, 21, 23, 81: 05,45 h, 12,45 h, 19,45 h Radio Dubrovnik UKW kanali 07, 04: 06,25 h, 13,20 h, 21,20 h
Stalne vremenske prognoze na VHF
- odašiljačima: Vremenske prognoze na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku za područje hrvatskih obalnih voda emitiraju se neprekidno svakih 10 minuta, a aktualiziraju u 07,00 h, 13,00 h i 19,00 h (mjesno vrijeme). Sadrže pregled situacije, kratku prognozu za slijedeća 24 sata i podatke o tlaku zraka.
Emitiranje je na:
VHF-kanalu 73 za sjeverni Jadran / zapadna obala Istre VHF-kanalu 69 za sjeverni Jadran / istočni dio VHF-kanalu 67 za srednji Jadran / istočni dio VHF-kanalu 73 za jućni Jadran / istočni dio
Nema komentara:
Objavi komentar